7°C

Korčula

Samostan

Povijesni podaci

Arheološka iskopavanja na Badiji potvrđuju da je otok bio nastanjen u neolitu i u rimsko doba dok se u arhivama spominje od kasnog srednjeg vijeka.
Povijesni naziv otoka sugerira da je pripadao benediktincima, ali se trag tome ne nalazi u njihovim poznatim izvorima, iako neke kronike spominju hospicij iz XII. stoljeća.
Kao Scoleum Sancti Petri, otok se prvi put spominje 1368. u oporuci korčulanskog kanonika Vlaha Ivanovića koji je na njemu sagradio ecclesia sanctae Mariae Misericordiae i tu po svoj prilici živio pustinjačkim životom.

Samostan se prvi put spominje 1392. u oporuci korčulansko-stonskog biskupa Ivana iz Krka, kojom je određeno da se u njegovoj gradnji pomogne fratrima Bosanske vikarije.
Na molbu vikara Bosanske vikarije, Bartolomeja, korčulansko Veliko vijeće 3. V.1394. dariva redovnicima uvalu na otoku i teren u vidokrugu crkve. Godine 1398. ova darovnica se proširuje na cijeli otok. Redovnici Bosanske vikarije, koji su se iskazali u to doba u misionarskim zadacima u Bosni i Srbiji, ovdje osnivaju samostan.
Od tog vremena ovaj samostan je zauzeo vodeće mjesto među najmanje deset drugih franjevačkih samostana utemeljenih na obali od Splita do Dubrovnika do XV. stoljeća.

Život na granici nikada nije predstavljao prepreku franjevačkoj zajednici na Badiji koja se u vrijeme uzburkanih franjevačkih reformi priklonila blažoj frakciji konventualaca. Tako je samostan S. Mariae de Gratis apud Corzulam ostao u sklopu velike Dalmatinske provincije sv. Jeronima sa centrom u Zadru i bio s vremena na vrijeme pod jakim utjecajem njezinog ogranka u Dubrovniku.

povijest_1

Niz legata svjedoči o podršci koju su redovnici dobili po osnutku samostana: za opremu liturgijskih mjesta, izgradnju oltara, nabavku slika itd.

Nadgrobni spomenici datirani s 1402. i 1410. oko samostana svjedoče da su se građani Korčule tamo sahranjivali. Tu je i grob prvog poznatog protomajstora korčulanske katedrale Hranića Dragoševića. On je svojom oporukom iz 1430. zaviještao novac samostanu za nabavku kaleža i svetih slika.

Samostanski kompleks s velikom crkvom Gospe od Milosti, dormitorijem, klaustrom i refektorijem je oblikovan koncem XV. i početkom XVI. stoljeća.
Na samostanu su radili kipari Nikola, Martin i Ivan. Istovremeno je građena crkvica sv. Katarine na najvišoj točki otoka.
Crkva Gospe od Milosti je građena od 1483. a posvećena 1533. Portal je ukrašen plitkom plastikom uz renesansne i kasnogotičke elemente. Crkva je bila mjesto hodočašća cijelog korčulanskog kraja zbog ikone Gospe od Otoka koja je na glasu od 1571. kada joj je pripisan spas Korčule od turske mornarice. Glavni je oltar više puta obnavljan. Njime dominiraju likovi četiriju evanđelista koji podupiru kuglu na kojoj stoji Krist, a na krajevima oltara su likovi sv. Frane i sv. Katarine.
Klaustar s triforama koji je dovršen 1477. jedan je od najoriginalnijih doprinosa korčulanskih majstora arhitekturi Dalmacije.
Kapela sv. Križa je građena od 1729-1763 po nacrtu mletačkog arhitekta Giorgija Massarija. Kapela je napravljen za čudotvornu skulptura Krista na križu s likovima Marije, Ivana i Magdalene, koju je izradio splitski kipar Juraj Petrović 1457.
Samostan, izložen na samoj obali mora, je bio kroz povijest napadan i pljačkan. 1571. Turci su s Badije odnijeli zvona i zapalili crkvu i samostan. Gusari iz Hercegovine su ga napali 1660. i odnijeli sve što je vrijedilo, a redovnici su se spasili bijegom u zvonik. Četvoricu redovnika su 1661. zarobili ulcinjski gusari. Za njih su otkupninu platili građani Korčule. Nakon pada mletačke uprave 1811. gusari su još jednom opljačkali samostan odnoseći sve što je bilo vrijedno. 1806. u samostan se smjestila francuska vojna bolnica, a 1813. Englezi su ga namjeravali pretvoriti u lazaret.

povijest_4

Početkom XX. stoljeća samostanski sklop je bitno promijenio svoj izgled. 1906. je odlučeno da se osnuje franjevački zavod na Badiji. Samostanu je produženo južno pročelje 1909. Iste godine je otvorena privatna niža klasična gimnazija. Samostan sa internatom se 1910. gospodarski oprema da bi se 1922. otvorilo sirotište s osnovnom školom i gimnazija s internatom. Nadogradnja glavne zgrade, gradnja prema vrtu i praonica sjeverno od sakristije se završavaju 1927. A zasebna dvorana koja je služila kao kazališna dvorana i vježbalište, smještena s istočne strane, završena je 1930. Iza kompleksa samostana nalazio se uređen vrt tipičan za samostanske vrtove južnog Jadrana.

Ministarstvo prosvjete 1.IX.1924. izdaje gimnaziji pravo javnosti. Tako ona postaje značajno učilište ne samo za redovničke kandidate nego i za mladiće čak i iz unutrašnjosti zemlje.

Odlukom komunističkih vlasti od 12. XII. 1949. izvršena je eksproprijacija samostana na zahtjev vojnih vlasti. U njega se najprije smješta vojska, a zatim postaje kazneno popravni dom.

povijest_2

Ponuđenu novčanu otkupninu nakon eksproprijacije Provincija sv. Jeronima je odbila, a upotrebni predmeti i spomeničko blago su raseljeni. Raspelo iz kapelice sv. Križa i kip sv. Ivana se nalaze u samostanu na Orebiću. Ikona Gospe od Otoka se danas nalazi u južnoj lađi korčulanske katedrale. Alabasterni reljefi Muke Kristove su u Opatijskoj zbirci u Korčuli, 16 drvenih klupa i dva zvona su u Crikvenici. Samostanska knjižnica koja je imala nekoliko tisuća svezaka među kojima je bilo i kapitalnih rukopisa je danas dijelom u samostanu Male Braće u Dubrovniku. Globusi mletačkog kozmografa Vicenza Coronellia iz 1696. su u samostanu sv. Frane u Zadru itd.

1956. korčulanska općina ugovorom na 30 godina otok predaje sportskim organizacijama SR Hrvatske. Sakralni objekti se zatvaraju i koriste kao skladišta, dok se unutrašnjost samostanskog dijela preuređuje za nove potrebe. Preuređenje unutrašnjosti je dovelo do devastiranja povijesnog lika objekta, napose refektorija u prizemlju i prostorija na katu samostana zbog povećanja broja soba. I okoliš je pretrpio veće promjene s oblikovanjem sportskih terena i javnih kupališta i uništenjem vrta.

povijest_5   povijest_3

Franjevački samostan Badija je 2003. vraćen svojim povijesnim vlasnicima Franjevačkoj provinciji sv. Jeronima iz Zadra. Ugovorom od 23.VIII.2005. Franjevačka provincija sv. Jeronima je Franjevački samostan i otok Badija sa svim pripadajućim objektima dala u najam Hercegovačkoj Franjevačkoj provinciji Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Web designe