Povijest otoka
Naziv otoka Badija površine 0,79 km prvi se put spominje 1737. godine, a kao Školj sv. Petra 1368. godine, a potom i drugi nazivi kao Otok, Veliki školj, Veći školj, Školj sv. Marije.
- 1368. godine otok se spominje u oporuci korčulanskoga kanonika Vlaha Ivanovića kao Scoleum sancti Petri koji je na njemu sagradio Ecclesiam Sanctae Mariae Misericordiae pa će se i Otok nazvati sv. Marije (Scoleum s. Mariae)
- 1391. papa Bonifacije IX. izdaje bulu Sacrae vestrae religionis kojom traži da se sagrade četiri samostana za fratre misionare Bosanske vikarije, te ”za utočišće braće spomenutog reda” koji su zbog turskih osvajanja morali napuštati svoje samostane.
- 1392. korčulanski biskup Ivan poziva Korčulane i svu biskupiju da pomognu sagraditi samostan bosanskim franjevcima
- 1394. korčulansko Veliko vijeće dariva redovnicima Bosanske vikarije uvalu na otoku i prostrani teren za izgradnju samostana i crkve
- 1398. franjevci dobivaju u vlasništvo čitavi Otok – darovnicom Dubrovačke Republike
- 1420. godina u kojoj se franjevačka Provincija Bosna Srebrena počinje dijeliti zbog Turskih osvajanja hrvatskih zemalja zbog lakšeg upravljanja te iz pastoralnih razloga. Reorganizacijom franjevačkog reda samostan S. Mariae de Gratis apud Corzulam ostaje unutar dalmatinske provincije.
- 1477. završena gradnja klaustra
- 1483. započeta gradnja nove crkve Gospe Milosrdne kao i gradnja zavjetne crkvice sv. Katarine na najvišoj točki Otoka.
- 1533. posveta crkve na čast Uznesenja slavne Djevice Marije na nebo. Crkvu je posvetio korčulansko-stonski biskup Nikola.
- 1571. Badija postaje poznato svetište po čudesnoj ikoni Gospe od Milosti koja je spasila Korčulu od turske vojske na sam blagdan Uznesenja Marijina. Tom čudesnom događaju pretdhodila je molitva Korčulana i fratara pred likom Gospe od milosti. Olujna bura zaustavila je turske galije i mnogobrojnu vojsku i Korčula je spašena. Zbog osvete Turska vojska koju vodi Alija Uluz spaljuje crkvu i samostan na Badiji. Samostan i crkva kasnije se obnavljaju, a važan inventar crkve i samostana samo je dijelom sačuvan
- 1729. započinje gradnja kapele svetoga Križa
- 1806. u samostanu smještena francuska vojna bolnica
- 1906. odlučeno da se osnuje franjevački zavod na Otoku
- 1909. otvorena privatna niža klasična gimnazija
- 1910. uređen je voćnjak, peradarnik i ostalo potrebno za djelovanje škole
- 1922. otvara se sirotište s osnovnom školom i gimnazija s internatom
- 1924. Ministarstvo prosvjete izdaje gimnaziji pravo javnosti i od tada pa do Drugog svjetskog rata postaje važno učilište ne samo za redovničke kandidate već i za mladiće iz cijele zemlje
- 1927. proširen samostan (nadogradnja internatskog dijela zgrade te gradnja pekare i praonice.
- 1943. Partizani zatvaraju gimnaziju
- 1944. Partizani okrutno ubijaju glazbenika i profesora dr. fra Bernardina Sokola
- 1949. Predsjedništvo vlade NR Hrvatske odlučuje o eksproprijaciji samostana u kojem se smješta vojska (JNA) pa kazneno-popravni dom – zatvor.
- 1950. JNA (Jugoslavenska narodna armija) napušta Otok
- 1956. Korčulanska općina predaje Badiju ugovorom na 30 godina Savezu za fizičku kulturu “Partizan”, zatim općiska vlada Korčule predaje Badiju na upravljenje Hotelskom poduzeću Korčule
- 2003. Hrvatska Vlada vratila je Otok vlasniku franjevačkoj Provinciji sv. Jeronima iz Zadra.
- 2005. Provincija sv. Jeronima predala je samostan i otok Badiju na 99 godina Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji Uznesenja Blažene Djevice Marije. Iste godine Hercegovačka provincija, kao novi vlasnik počinje obnovu crkve i samostana. Više o obnovi samostana možete pročitati ovdje
